Suočavanje sa napadima panike nakon traume

Često se srećem sa pitanjima kako se rešiti napada panike, ali napadi panike nisu smeće koje možemo da stavimo u kantu i da izbacimo kad nam zasmeta. Potrebno je da razumemo odakle oni dolaze.

Panika i napadi panike su vrlo česti nakon traumatskog događaja. Iako osoba može imati napade panike i bez istorije traume, postoji korelacija između njih. Pored rešavanja traume, važno je naučiti kako da upravljate napadima panike i razumeti šta se dešava u mozgu tokom jednog od njih, što takođe može biti veoma važan korak ka izlečenju.

Napad panike je iskustvo intenzivnog straha koji se uglavnom fiziološki doživljava u telu. Iz tog razloga, ljudi često opisuju napad panike kao srčani udar i tako završe u bolnici. Kada doživite prvi napad panike, mnogo je lakše prepoznati svaki naredni. Ovo je važno jer na taj način vi znate da vam je potrebna pomoć i/ili šta treba da uradite da biste bolje upravljali napadima panike.

Napad panike može se desiti spontano ili može biti izazvan traumatskim sećanjem. Kada se to dogodi, telo sve što se dešava doživljava kao pretnju, aktivirajući sistem borbe/bega. Telo želi da se uveri da će se izvući gde god i kako god i da ste bezbedni, stoga se ponaša u skladu sa tim. Problem sa ovim je što ako ništa oko vas nije bezbedno, onda se vaše telo aktivira bez razloga. Zato hajde da krenemo od prvog koraka. Prvi korak u upravljanju napadom panike jeste pokušaj da osvestite (primetite) da ste bezbedni. Ako vas drugi podsete na ovo kada prvi put imate napad panike, takođe može biti od pomoći. Jedan od najboljih načina da to uradite je da opišete okruženje oko sebe dok koristite svoja čula da biste pronašli sidro u sadašnjosti.

Dok se podsećate da su stvari oko vas bezbedne, može vam biti od pomoći da pronađete predmet ili osobu oko sebe sa kojom možete pokušati da se povežete. Ako ste u tom trenutku sami, pokušajte da potražite objekat koji vam ne predstavlja pretnju i koji je za vas siguran. Možda je to drvo, ili slika na zidu, ili čaša na stolu. Dok to primećujete, pokušajte da se povežete sa predmetom i uporedo pokušavajte da regulišete svoje disanje. Ako ste u blizini nekoga zbog koga se osećate bezbedno ili smireno, pokušajte da uspostavite kontakt očima sa tom osobom i da prepoznate njen tempo disanja uporedo ga prateći.

Nešto što treba zapamtiti kod napada panike je da što više pokušavate da ih kontrolišete, oni postaju moćniji. Ključna reč ovde je upravljanje njima.

Neke stvari koje treba izbegavati:

– negativan samogovor. Ako ste preplavljeni svojim negativnim samogovorima, preusmerite svoje misli na sledeći način: „U ovom trenutku nisam u opasnosti. U ovom trenutku sam siguran“. Možete se fokusirati na sve druge misli nakon što napad panike prođe.

– korišćenje ponašanja kao što je samopovređivanje, opijanje ili upotreba drugih supstanci da pokušate da kontrolišete napade panike.

Ako se borite sa napadima panike, znajte da niste sami. Vi niste ludi. I ja ponekad imam napad panike! Mnogi ljudi imaju napade panike, posebno ako imamo istoriju traume, a ne znam danas, ko je nema. Razumevanje uticaja traume može pomoći u smanjenju verovatnoće napada panike izazvane istom.

Ukoliko vam je ova tema korisna i voleli biste da naučite više, prijavite se na moj program Unutrašnji rebranding gde ćemo zajedno u četiri meseca naučiti mnogo o nama samima, koristiti sjajne alate i menjati sliku o sebi.

 

1 Love
(Visited 29 times, 1 visits today)

Leave a Comment