Emocionalni stres sa kojim se svi suočavamo

Dragi ljudi,

simptomi emocionalnog stresa mogu biti i fizički, mentalni i bihejvioralni.

Briga, strah, bes i tuga su normalne, zdrave emocije sve dok ne ometaju vašu sposobnost da radite stvari koje želite ili trebate. Postoji mnogo tehnika upravljanja koje vam mogu pomoći da se nosite sa svojim emocionalnim stresom. Ako ste probali neke, a i dalje se osećate preopterećeno ili u nevolji, potražite pomoć od savetnika ili terapeuta za mentalno zdravlje.

Fizički simptomi uključuju:

  • Težina u grudima, ubrzan rad srca ili bol u grudima.
  • Bol u ramenu, vratu ili leđima; opšti bolovi u telu.
  • Glavobolje.
  • Škripanje zubima ili stiskanje vilice.
  • Kratak dah.
  • Vrtoglavica.
  • Osećaj umora, anksioznosti, depresije.
  • Gubitak ili dobijanje na težini; promene u vašim navikama u ishrani.
  • Spavanje manje ili više nego obično.
  • Gastrointestinalni problemi, uključujući uznemireni stomak, dijareju ili zatvor.
  • Seksualne teškoće.

Mentalni ili bihevioralni simptomi uključuju:

  • Biti emotivniji nego inače.
  • Osećaj preopterećenosti ili na ivici.
  • Problemi sa praćenjem stvari ili pamćenjem.
  • Problemi u donošenju odluka, rešavanju problema, koncentraciji, obavljanju posla.
  • Upotreba alkohola ili droga za ublažavanje emocionalnog stresa.

Kako da se bolje nosim sa emocionalnim stresom?

Postoji mnogo tehnika koje se mogu isprobati da vam pomognu da bolje upravljate svojim emocionalnim stresom. Pokušajte jedno ili više od navedenog:

  1. Odvojite malo vremena da se opustite
  2. Odvojite malo vremena da se brinete o sebi
  3. Čak i ako možete da posvetite samo pet do 15 minuta nekoliko puta dnevno da se opustite, odmorite se od stvarnosti.
  4. Koja aktivnost vam pomaže da se opustite?

Ideje za opuštanje:

  • Čitajte knjigu.
  • Preuzmite i slušajte „zen” aplikaciju (zvuci prirode, kiše) na računaru ili telefonu.
  • Prošetajte.
  • Vežbajte jogu. Ako još uvek niste, pogledajte besplatan čas koji smo organizovali u okviru inPoise zajednice.
  • Slušajte muziku, pevajte omiljene pesme ili plešite.
  • Uživajte u umirujućoj kupki.
  • Sedite u tišini zatvorenih očiju.
  • Upalite mirisnu sveću.
  • Vežbajte svesnost: Svesnost je učenje kako da usredsredite svoju pažnju i postanete prisutniji. Možete naučiti da osetite fizičke promene u svom telu koje se dešavaju kao odgovor na vaše promenljive emocije. Razumevanje ove veze uma i tela je prvi korak u učenju kako da bolje upravljate svojim stresom i kako emocije utiču na vaše telo. Svesnost vam takođe može pomoći da usredsredite svoj um na neposredno – šta mogu da uradim da svoj um i telo dovedem do mesta smirenosti. Ako možete da shvatite šta vam pomaže da se osećate smirenije i opuštenije u tom trenutku, znate da ste otkrili jedan od vaših okidača stresa i šta pomaže da ga upravljate.
  • Odvratite svoj um i fokusirajte se na nešto drugo: Fokusirajte svoj um na nešto drugo osim na ono što uzrokuje vaš stres.
  • Uradite nešto zabavno.
  • Gledajte smešni film, igrajte igricu, bavite se omiljenim hobijem (slikajte, crtajte, slikajte prirodu, igrajte se sa svojim ljubimcem).
  • Volontirajte za aktivnost da biste pomogli drugima.
  • Uradite nešto sa ljudima u kojima uživate.
  • Pokušajte da vodite dnevnik: Vođenje dnevnika je praksa zapisivanja svojih misli i osećanja kako biste ih jasnije razumeli. To je metod koji vas ohrabruje da usporite, obratite pažnju i razmislite o tome šta se dešava u vašem životu – i vašim osećanjima i reakcijama na ova dešavanja. Pošto vođenje dnevnika može otkriti vaše najdublje misli, može otkriti vaše okidače emocionalnog stresa. Možete identifikovati, a zatim zameniti negativne misli i osećanja pozitivnijim ponašanjima. Vođenje dnevnika je zdrav i pozitivan način da se suočite sa svojim emocijama. Kada se suočite sa svojim emocijama, lečenje ili promena može početi. Na raspolaganju vam je još kratko prvo i prošireno izdanje priručnika.
  • Vežbajte meditaciju: Meditacija je još jedan način da aktivno preusmerite svoje misli. Odabirom onoga o čemu razmišljate, kao što su pozitivne misli ili tople, utešne uspomene, možete upravljati svojim emocijama i smanjiti emocionalni stres.

Kada treba da dobijem pomoć zbog emocionalnog stresa?

Ako imate bilo koji od simptoma emocionalnog stresa i isprobali ste jedan ili više metoda o kojima sam pisala iznad i niste pronašli olakšanje, potražite stručnu pomoć. Ako se osećate preopterećeno i ne možete sami da upravljate svojim emocijama i stresom, potražite pomoć profesionalca. Nemojte ostati „zamrznuti“ ili se osećati kao da zadržavate dah čekajući da vaša osećanja prođu. Ako ste zaglavili u kolotečini i ne možete se izvući, potražite pomoć.

Savetnici i terapeuti za mentalno zdravlje su obučeni profesionalci koji mogu pronaći načine da vam pomognu da se nosite sa izazovima, koji će vas naučiti kako da smanjite efekte emocionalnog stresa, pomoći će vam da se osećate bolje i postanete funkcionalniji u svakodnevnim aktivnostima.

Što se tiče vašeg opšteg zdravlja, koje utiče na vašu sposobnost da upravljate stresom i nosite se sa njim, morate da se brinete o sebi najbolje što možete.

Na prvom mestu je kvalitetan san. Ciljajte na sedam do devet sati sna svake noći. Opustite se pre spavanja uz umirujuću kupku, malo vremena za čitanje ili šoljicu toplog čaja od kamilice. Naučite druge načine da bolje spavate. Održavajte zdravu ishranu, kao što je mediteranska.Vežbajte redovno. Povežite se sa drugima. Ostanite u kontaktu sa ljudima koji vam mogu pomoći, praktično i emocionalno.


Na raspolaganju vam je do kraja februara program EMOCIONALNI STRES. 

1 Love
(Visited 43 times, 1 visits today)

Leave a Comment